Remington Real Estate

Svi blogovi

19.11.2026

blog thumbnail (6) - Remington Real Estate

Puls tržišta

Mediji

Hrvatska visokim PDV-om na novogradnju sama sebi čini dvostruku štetu - Ivan Kovačić za Forbes Hrvatska

Hrvatska primjenjuje jednu od najviših stopa PDV-a na novogradnju u Europskoj uniji, čak 25 posto. Takva porezna politika istodobno otežava priuštivost stanovanja domaćim kupcima i smanjuje konkurentnost nekretnina na Jadranu u odnosu na druge mediteranske destinacije. Pritom se otvara pitanje može li drukčiji pristup oporezivanju potaknuti nove investicije i povećati ponudu nekretnina.

O ovoj temi za Forbes Hrvatska govori Ivan Kovačić, izvršni direktor Remington nekretnina, ekskluzivnog zastupnika mreže Christie’s International Real Estate za Hrvatsku. U svojoj analizi uspoređuje porezno opterećenje novogradnje u Hrvatskoj i drugim europskim državama te upozorava na potrebu za dugoročnom strategijom razvoja i jačanja konkurentnosti hrvatskog tržišta nekretnina.

Kako visoki PDV utječe na hrvatsko tržište nekretnina?

Suvremene rezidencije s pogledom na more na Opatijskoj rivijeri

Suvremene rezidencije s pogledom na more - Opatijska rivijera

Hrvatska stopa PDV-a od 25 posto predstavlja značajno porezno opterećenje za kupce novih nekretnina. Posljedice se očituju u dva važna segmenta tržišta: stanovanju domaćeg stanovništva i međunarodnoj konkurentnosti nekretnina za odmor.

Kupcima koji traže nekretninu za stalno stanovanje visoko porezno opterećenje dodatno otežava kupnju. Istodobno, na Jadranu utječe na konkurentnost novih projekata u odnosu na mediteranske zemlje s povoljnijim poreznim sustavima.

Kovačić pritom ističe da se hrvatsko gospodarstvo, kao ni tržište nekretnina, ne može promatrati izdvojeno od međunarodnog okruženja.

Tvrtke kontinuirano analiziraju svoju konkurenciju, cijene i uvjete poslovanja kako bi ostale relevantne na tržištu. Isti bi pristup, smatra Kovačić, trebale primjenjivati i države pri oblikovanju svojih gospodarskih politika.

Iako je Vlada omogućila povrat 50 posto plaćenog PDV-a određenim kupcima prve stambene nekretnine, ta mjera sama po sebi nije dovoljna za rješavanje širih tržišnih izazova.

Koliko se oporezivanje novogradnje razlikuje među europskim državama?

Usporedba s drugim europskim zemljama otkriva znatne razlike u poreznom tretmanu novih stambenih nekretnina.

Usporedba otvara i pitanje je li Hrvatska pravodobno iskoristila mogućnosti za povoljnije oporezivanje novogradnje te koliko danas, u okviru europskih propisa, može samostalno oblikovati svoju poreznu politiku.

Njemačka primjenjuje poseban porezni režim prema kojem se PDV od 19 posto obračunava na troškove gradnje, a ne na konačnu prodajnu cijenu novogradnje. Kupac pritom plaća porez na promet nekretnina od 3,5 do 6,5 posto, ovisno o saveznoj zemlji.

Kovačić navodi primjer stana čija gradnja košta 2.500 eura po četvornom metru, zemljište 1.000 eura, a konačna prodajna cijena iznosi 6.000 eura.

U takvoj kalkulaciji PDV u Hrvatskoj iznosi 1.200 eura po četvornom metru, dok u Njemačkoj PDV na troškove gradnje iznosi 475 eura. Čak i uz njemački porez na promet nekretnina, ukupno porezno opterećenje ostaje približno 28 do 43 posto niže nego u Hrvatskoj.

Razlike su vidljive i u drugim europskim državama. Španjolska i Italija novogradnju u pravilu oporezuju stopom od 10 posto, dok Italija za određene kupce prve nekretnine primjenjuje stopu od 4 posto.

Mađarska, unatoč najvišoj općoj stopi PDV-a u Europskoj uniji od 27 posto, velik dio stambene novogradnje oporezuje stopom od samo 5 posto. Poljska za značajan dio stambenog fonda primjenjuje stopu od 8 posto.

Velika Britanija na prvu prodaju novih stambenih nekretnina koje ispunjavaju propisane uvjete primjenjuje nultu stopu PDV-a, uz zaseban progresivni porez na stjecanje nekretnina.

Važno je pritom uzeti u obzir da se pojedine porezne stope ne mogu uspoređivati neovisno o cjelokupnom poreznom sustavu svake države.

Mediteranske zemlje imaju drukčiji pristup oporezivanju nekretnina

Luksuzne rezidencije s privatnim bazenima u golf resortu blizu Porta u Portugalu

Vile s bazenom u sklopu golf resorta u blizini Porta

Posebno su zanimljivi primjeri Cipra, Malte i Portugala, zemalja koje su, poput Hrvatske, usmjerene na tržište nekretnina za odmor i privlačenje međunarodnih kupaca.

Cipar za određene nekretnine namijenjene stalnom stanovanju primjenjuje stopu PDV-a od 5 posto. Malta u pravilu ne naplaćuje PDV na prodaju nekretnina, dok Portugal prodaju nekretnina uglavnom oslobađa PDV-a.

Portugal od 2026. godine primjenjuje i sniženu stopu od 6 posto na gradnju određenih stambenih nekretnina.

Ovi primjeri pokazuju da porezna politika može imati važnu ulogu u oblikovanju konkurentnosti tržišta, a ne isključivo u osiguravanju proračunskih prihoda.

Za Hrvatsku je to posebno važno zbog njezina položaja na mediteranskom tržištu nekretnina za odmor, gdje međunarodni kupci mogu birati između različitih destinacija i investicijskih uvjeta.

Može li smanjenje PDV-a povećati ponudu nekretnina?

Jedan od najvećih problema hrvatskog tržišta nekretnina danas je nedostatak ponude, osobito kada je riječ o priuštivom stanovanju.

Kovačić smatra da se taj problem ne može riješiti isključivo subvencioniranjem kupaca i mjerama kojima se potiče potražnja.

Istodobno, rast troškova gradnje, zemljišta i financiranja sve više utječe na isplativost novih projekata. Na Jadranu su ti izazovi dodatno naglašeni visokim cijenama, urbanističkim ograničenjima i konkurencijom drugih mediteranskih destinacija.

Smanjenje PDV-a moglo bi poboljšati isplativost investicija, potaknuti realizaciju novih projekata i povećati stambenu ponudu.

Ipak, nije moguće sa sigurnošću tvrditi da bi se cjelokupno porezno rasterećenje automatski odrazilo na niže prodajne cijene. Dio koristi mogao bi ostati developerima, ali veći broj realiziranih projekata mogao bi dugoročno stvoriti snažniji konkurentski pritisak na tržištu.

Kako ističe Kovačić, „Sa sigurnošću ne možemo tvrditi bi li se smanjenje poreza prelilo na niže prodajne cijene ili bi dio te koristi završio u džepovima developera.”

Ključno je stoga promatrati ne samo neposredan učinak na cijene, nego i dugoročni utjecaj porezne politike na investicije i ukupnu ponudu nekretnina.

Pad broja transakcija dodatno upozorava na stanje tržišta

Podaci izneseni u analizi pokazuju značajno usporavanje aktivnosti na hrvatskom tržištu nekretnina.

U prvom kvartalu 2026. godine broj prodanih stambenih nekretnina smanjen je za 42 posto, a u drugom kvartalu za 33 posto, u usporedbi s istim razdobljima prethodne godine.

Istodobno, broj kupnji nekretnina stranih državljana tijekom 2025. godine smanjen je za više od 20 posto.

Unatoč padu broja transakcija, cijene nekretnina nastavljaju rasti dvoznamenkastim godišnjim stopama, dodatno otežavajući kupnju prosječnom građaninu.

Kovačić pritom upozorava i na više od 40 milijardi eura depozita građana u hrvatskim bankama. Smatra da država nije stvorila odgovarajuće uvjete za usmjeravanje većeg dijela tih sredstava u produktivna ulaganja, uključujući povećanje stambene ponude.

Takva kretanja otvaraju pitanje dugoročne održivosti tržišta i učinkovitosti postojećih mjera.

Hrvatska mora aktivnije upravljati razvojem tržišta nekretnina

Prema Kovačiću, sadašnji izazovi nisu rezultat samo trenutačnih tržišnih okolnosti, nego i nedostatka pravodobnog djelovanja tijekom proteklog desetljeća i dulje.

Kovačić upozorava da Hrvatska prečesto reagira na tržišna kretanja tek nakon što se njihove posljedice već očituju, umjesto da pravodobno oblikuje politike koje usmjeravaju razvoj tržišta.

Porezna politika, urbanističko planiranje i investicijski uvjeti međusobno su povezani te značajno utječu na dostupnost stanovanja i konkurentnost Hrvatske kao destinacije za ulaganje u nekretnine.

Zbog toga naglašava potrebu za sustavnijim pristupom donošenju odluka i većim oslanjanjem na kompetentnu struku, neovisno o političkim interesima.

Usporedba s drugim europskim državama pokazuje da postoje različiti modeli oporezivanja novogradnje, ali i da se njihovi učinci moraju analizirati u širem gospodarskom kontekstu.

Pitanje hrvatske stope PDV-a od 25 posto zato nadilazi samu poreznu obvezu kupaca. Ono je povezano s isplativošću novih investicija, povećanjem stambene ponude i dugoročnim položajem Hrvatske na međunarodnom tržištu nekretnina.

Kovačić zaključuje kako se države, regije i gradovi, jednako kao i poduzeća, nalaze u međunarodnoj tržišnoj utakmici.

„Hrvatska si pritom više ne može priuštiti da vlastitim poreznim politikama dodatno otežava tu utakmicu.”

Cijeli članak pročitajte na sljedećoj poveznici: Forbes Hrvatska.

November 19, 2026

Podijeli